Skandinavske navike za zdrav život

Godinama unazad Skandinavci su proglašavani za najsrećnije ljude na svetu. Nakon nekoliko godina dominacije Danaca, na red su došli stanovnici Finske. Jedan od razloga njihovog zadovoljstva svakako je i zdravlje. Jedno istraživanje unutar Evropske unije, pokazalo je da je Švedska zemlja čiji stanovnici dožive najveći broj godina zdravog života.

Jasno je zbog čega skandinavski način života privlači sve veću pažnju. Izučavaju se njihove navike, druženje, način vaspitanja dece, stil, ishrana, sve što mislimo da bismo mogli da naučimo i primenimo kako bismo i sami dostigli zdravlje, sreću i dug život. I mi smo istražili njihove tajne i otkrivamo ih u nastavku kako bismo vam pomogli da budete srećni i zdravi poput njih.

Boravak u prirodi

Uživanje u prirodi visoko je na listi prioriteta kod velikog broja građana. Takođe, umesto teretane, radije biraju aktivnosti na otvorenom, jer za njih fizička aktivnost ne znači sagorevanje kalorija već traženje užitka u tome što rade. Njihove omiljene aktivnosti su skijanje, klizanje, šetnja šumom, vožnja bicikla, nordijsko hodanje i plivanje u jezeru. Ono što je posebno zanimljivo je odnos Skandinavaca prema deci u toku zime. Za razliku od naših navika i stalnog straha da je deci hladno, oni svoje mališane već od prvih dana izvode na niske temperature i navikavaju na boravak na otvorenom uprkos kiši, snegu ili vetru jer za njih ne postoji loše vreme.

Sauna

Nakon dugih šetnji po hladnoći poželećete da se zagrejete, a najbolji i najzdraviji način za to je sauna. Uživanje u sauni važan je deo skandinavske kulture, često ih koriste, a dobrobiti su velike – od znojenja koje podstiče izbacivanje toksina iz tela, preko brže cirkulacije do boljeg spavanja.

Ishrana

Većina Skandinavaca preferira da jede kod kuće, a upravo uravnotežena ishrana i aktivan način života čine da dobro izgledaju i budu zdravi. Crveno meso jako je retko na meniju, ali se jede mnogo ribe, posebno plave. Takođe, umesto ulja preferiraju maslac, a posebno izbegavaju šećer. U švedskim vrtićima se prilikom pripreme obroka ne koristi nimalo šećera. Uz to, deca uopšte ne jedu slatkiše pre svoje druge ili treće godine. A čak i kad odrastu, slatkiše obično smeju da jedu samo vikendom ili praznicima.

Pauza za kafu

Skandinavci su razvili tradiciju kratkih odmora tokom radnog dana. U Švedskoj se ova tradicija naziva “fika”, odnosno pauza za kafu. Česti kraći odmori tokom rada pomažu vam da ostanete motivisani i povećavaju produktivnost kada se vratite svom zadatku. Fika nije samo pauza za kafu već i način da usporite i uživate u vremenu sa prijateljima. Dok se u mnogim zemljama kafa uzima za poneti i pije s nogu, u Švedskoj se ova pauza ne dovodi u pitanje.

Još nema komentara.

Šta Vi mislite?

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: