Da li znate šta je brza a šta spora moda?

Da li ste znali da modna industrija proizvodi 10 odsto svetske emisije ugljen-dioksida što je pet puta više nego avio-industrija? Odgovorna je i za 20 odsto otpadnih voda. A da li ste znali da modna industrija zapošljava oko 40 miliona ljudi širom sveta koji su plaćeni manje od minimalca i rade u nehumanim uslovima? Da li ste znali i da se godišnje proizvede 80 milijardi odevnih predmeta od kojih 80 odsto završi na deponiji, ali i u moru?

Poslednjih godina sve češće možemo čuti izraze “fast fashion” i “slow fashion”. O čemu se zapravo radi?

Nekada su se garderoberi sastojali od po jednog para zimskih i letnjih cipela, odela za svečane prilike i odela za svakodnevnu upotrebu. Moda je bila rezervisana za bogate. One srećnice čije su mame, tetke i bake volele i imale uslova da se modiraju, u njihovim garderoberima mogu pronaći prava vintidž bogatstva.

Danas je situacija mnogo drugačija. Moda je postala pristupačnija, jeftinija, brža. Upravo kako bi modu učinili dostupnu siromašnima, modni brendovi dosetili su se da ponude jeftinu modu širokim slojevima društva. Trendovi se menjaju svake sezone, modne kuće izbacuju kolekcije još češće, a na sezonskim sniženjima širom sveta prodaju se tone odevnih komada za po samo nekoliko dolara. To je učinilo da se naši džepovi prazne još više, a vlasnici lanaca ulične mode postali su najbogatiji ljudi na svetu. Ono što je još važnije, ova hiperprodukcija dovela je do toga da modna industrija postane jedan od vodećih svetskih zagađivača.

Kao odgovor na ovu brzu modu, javio se trend spore mode. Reč je o društvenom pokretu koji promoviše organske, materijale od održivih sirovina i onih koji se mogu reciklirati. Proizvodnja takvih odevnih predmeta podrazumeva racionalnu upotrebu prirodnih resursa, materijale koji neće zagađivati planetu i pristojne uslove rada ljudi koji rade u modnoj industriji.

Zagovornici spore mode umesto kvantiteta biraju kvalitet. Odlučuju se za manji broj kvalitetnih vanvremenskih odevnih komada koje će moći da nose godinama i kojima ne ističe rok trajanja posle nekoliko pranja ili kada se narednog meseca predstave novi trendovi. Ovakve komade moći će da ostave u amanet i svojim budućim generacijama.

Iako suprotna klasičnom pojmu trenda, spora moda postaje sve prihvaćeniji trend. Koliko god bilo teško odupreti se šarenilu i izobilju koje nas zove sa bilborda, iz izloga i sa društvenih mreža, vreme je da se preispitamo u kakvom društvu želimo da živimo i koji doprinos možemo sami dati borbi za pravednije društvo i čistiju planetu.

Zato ukoliko želite da prigrlite ovaj trend, birajte stil, a ne trendove, prirodne materijale, kvalitetne komade, reciklažu, “second hand” odeću, manje brendove, ručni rad, prepravljajte odeću i ne zaboravite da je čuvena Koko Šanel govorila “Manje je više”.

Još nema komentara.

Šta Vi mislite?

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: