Kako muzika pozitivno utiče na zdravlje

Mnogi od nas kada žele da poprave raspoloženje puste omiljenu pesmu, zaigraju uz nju i odmah se osećaju bolje. Muzika nam pravi društvo u najsrećnijim životnim trenucima, ne možemo bez nje da zamislimo nijednu proslavu, ali neretko pomaže i da prebrodimo tužne trenutke. Uz muziku vežbamo, trčimo, čistimo, vozimo, ljubimo. Muzika može dotaći naše najtananije emocije, od nje se možemo naježiti, osetiti treperenje u stomaku, može nas i rasplakati.

Ali da li ste znali da, osim na raspoloženje, muzika pozitivno utiče i na naše zdravlje?

“Ne postoji stimulans koji simultano utiče na tako široka područja mozga, kao što je muzika”, kaže Brajn Haris, muzički terapeut sa Univerziteta Harvard. Muzika ne aktivira samo slušni aparat, već pokreće mnogo regija u mozgu, uključujući one za kretanje, jezik, pažnju, pamćenje i emocije.

Dok slušamo muziku oslobađa se dopamin, a smanjuje se nivo kortizola, čime se smanjuje akutni i hronični stres. Sam stres, ne samo da čini da se ljudi osećaju loše, već smanjuje i funkcionisanje imunološkog sistema, zbog čega su ljudi koji su hronično pod stresom više podložni bolestima.

Sviranje i slušanje muzike povećava verbalnu inteligenciju.U okviru brojnih istraživanja dokazano je i da su učenje i pamćenje znatno efektniji uz tihu muziku u pozadini.

Mnoga naučna istraživanja došla su do zaključka da muzika može da smanji i anksioznost i bol. U medicini se razvila posebna grana, muzikoterapija, koja se bavi istraživanjem uticaja koji muzika ima na ljudsko telo.

Pokazalo se da muzika može da pomogne ljudima koji su imali moždani udar da se oporavljaju brže. Slušanje muzike nekoliko sati dnevno pomaže im da se bolje koncentrišu, ali pomaže i kod vraćanja sposobnosti govora i raspoloženja.

Muzika se primenjuje i u terapiji pacijenata sa demencijom. Moć muzike toliko je snažna, da u pojedinim slučajevima može pomoći da se prizovu uspomene, ali može poboljšati i sposobnost komunikacije i koordinacije pokreta dementnih pacijenata.

Muzikoterapija svoje mesto pronalazi i u procesu lečenja pacijenata sa malignim bolestima, a zabeleženo je i smanjenje mučnine i povraćanja kod pacijenata izloženih radioterapiji i hemoterapiji.

Američki naučnici su došli do zaključka da slušanje muzike samo sat vremena dnevno može znatno da smanji tegobe kod bolesnika sa hroničnim bolom u leđima ili zglobovima.

Istraživanje Brunel univerziteta u Velikoj Britaniji pokazalo je da su se pacijenti koji su pre, u toku, ili nakon operativnog zahvata slušali muziku brže oporavljali od grupe pacijenata koji nisu bili izloženi muzici. Bolovi i anksioznost u postoperativnom periodu bili su slabije izraženi, a muzika je doprinela i boljem raspoloženju ispitivane grupe pacijenata.

Postoje dokazi da slušanje muzike pre odlaska na spavanje smanjuje kako nesanicu tako i osećanja depresije, ali nema svaka muzika taj efekat. U ove svrhe izaberite klasičnu muziku ili muziku za meditaciju.

Muzika, kako se ispostavilo, nije manje važna od zdrave ishrane, redovnog vežbanja, ili uzimanja dodataka ishrani. Da li vam treba još dokaza za to ili ste već pustili omiljenu pesmu?

Još nema komentara.

Šta Vi mislite?

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: