Klub književnika – gastronomsko i književno svetilište

Beogradska kafana vekovima je bila značajna društvena institucija, a nazivali su je “životnim univerzitetom”. Kafana je bila mesto gde su sedeli slavni i neslavni pisci, pesnici, urednici novina i časopisa, novinari, političari, glumci, slikari, vajari, sportisti… Kafana je bila mesto književnih diskusija, mesto gde su čitane nove pesme i mesto gde su nastala značajna književna dela. Imala je izuzetno mesto u razvoju društvenog, privrednog i kulturnog života Beograda, ali je najviše bila čuvena po beogradskim boemima. Zabeleženo je da se krajem 19. veka u današoj Makedonskoj ulici nalazila 41 kuća i 21 kafana, a sa prelaza iz 19. u 20. vek na svakih 50 stanovnika, Beograd je imao po jednu kafanu.

Vremena su se promenila, promenila se i kafana u Beogradu. Na mestima gde su se nekad stvarala umetnička dela i smišljale različite društvene i političke ideje, danas se nalaze moderni kafići, supermarketi i stambene zgrade. Malo je beogradskih kafana ostalo, ali postoji jedno mesto koje je slavni status zadržalo do danas – Klub književnika.

Mesto na kome su više od 70 godina diplomate, pisci, državnici, političari i glumci razmenjivali dosetke više je od restorana. Ili kako ga je Momo Kapor opisao, to je svojevrsno “gastronomsko i književno svetilište”.

Restoran Klub književnika osnovan je 1946. godine. U početku su gosti Kluba morali da imaju člansku kartu da bi ušli u njega, pa je po Beogradu kružila šala da je važnije biti član Kluba književnika nego Udruženja književnika.

“Pre deceniju ili dve Klub književnika je za većinu Beograđana bio pomalo mistično mesto, više mit nego kafana, status pripadništva tajnom društvu u kome je za članstvo bilo potrebno mnogo više od novca i uspeha preko noći. “

–Bogdan Tirnanić u knjizi “Beograd za početnike”

Neki od stalnih gostiju Kluba bili su Momo Kapor, Ivo Andrić, Danilo Kiš, Dobrica Ćosić, Borislav Pekić, Olja Ivanjicki, Zoran Radmilović, Miroslav Krleža, Bogdan Tirnanić, Žan Pol Sartr, Simon de Bovoar, Sofija Loren, Elizabet Tejlor i Alberto Moravia. U Klubu su sedeli i Alfred Hičkok, Orson Vels, Semjuel Beket, Klint Istvud, Majls Dejvis, Branko Radičević, Branko Miljković, Duško Radović i mnogi drugi velikani. U Klubu je Ivo Andrić dao prvu izjavu nakon primanja Nobelove nagrade, a jednom prilikom Rokfelera nisu mogli da izbace do četiri ujutru koliko mu se svidelo u Klubu.

Klub književnika je mesto na kom su počinjale i cvetale mnoge ljubavi. Ovo je jedino mesto, rekli su njihovi prijatelji, gde se Elizabet Tejlor i Ričard Barton nikada nisu svađali. Ovo je mesto gde se za jedno veče obećala i udala Olivera Katarina. Klub Književnika je bio prvi svedok veze između Ljiljane i Mome Kapora.

Budimir Blagojević – Buda, višedecenijski vlasnik Kluba književnika, bio je čovek koji je od kafane napravio instituciju. Svoj posao ugostitelja pretvorio je u umetnost. O Klubu je pisao i londonski “Gardijan” pod naslovom “Elita u podrumu”.

Decenijama kasnije, restoran je renoviran, jelovnik je modernizovan, ali se jela i dalje spremaju po tradicionalnim receptima, a njihove krempite nadaleko su poznate. Ovog novembra iz Kluba najavljuju novi jesenji meni, a užitak će upotpuniti muzički program. Koncentru sezonu 8. novembra otvoriće Vasil Hadžimanov i njegov Piano Trio. Beogradski kompozitor i pijanista koji je se 2017. godine našao na listi najboljih svetskih džezera održaće koncert u ovom najstarijem džez klubu u gradu.

Još nema komentara.

Šta Vi mislite?

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: