Kako se ponašati u slučaju zemljotresa

U jeku pripreme za novogodišnje i božićne praznike, potresla nas je vest o seriji zemljotresa koji su pogodili Hrvatsku, a osetili su se i u našoj zemlji. Strašni prizori urušenih kuća, snimci spašavanja, informacije o stradalima i povređenima, kao i fotografije bolesnika, porodilja, beba i porodica sa decom koji su ostali na ulici nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Hrvatska je ove godine pretrpela i snažan zemljotres u martu, a ovi događaji promenili su život tamošnjem stanovništvu. Mnogi su odlučili da spavaju obučeni, a rančevi sa stvarima za prvu pomoć spremni su pored vrata i sve više se priča o tome kako se zaštiti u slučaju novih potresa.

Iako mnogi nisu doživljavali naš region kao trusno područje, seizmolozi nas upozoravaju da postoje dva pojasa sa najviše zemljotresa u svetu; Mediteransko-transazijski seizmički pojas koji počinje u Sredozemnom moru, preko planina južne Evrope, zahvata severnu Afriku i Malu Aziju do Himalaja, a drugi je Pacifički pojas.

Balkanski region nalazi se u području Mediteransko-transazijskog seizmičkog pojasa i u 20. veku u tom području zabeleženo je nekoliko razornih zemljotresa. Malo starije generacije dobro pamte zemljotrese početkom šezdesetih godina prošlog veka u Skoplju, krajem šezdesetih godina u Banjaluci, kao i u Crnoj Gori krajem sedamdesetih godina.

U periodu od 2008. do 2016. godine dogodila se serija zemljotresa u Italiji da bi se ta seizmičnost preselila na drugu stranu Jadranskog mora. Tako je 2018. godine došlo do razornog zemljotresa na Zakintosu, pa je nakon toga prošle godine bilo nekoliko zemljotresa u Albaniji, da bi se ove godine dogodili udari u Hrvatskoj. Rizik od novih, velikih zemljotresa u narednih 10,15 godina postoji na celom Balkanskom poluostrvu, od Slovenije do Istanbula. Tu pored bivše Jugoslavije spadaju i Rumunija, Bugarska Grčka, Albanija i deo Turske do Azije.

Zemljotresi se ipak ne mogu predvideti i cilj nam nije da vas uplašimo, već da se razvijanjem svesti o ovoj opasnosti pripremimo kako bismo što lakše podneli potencijalnu opasnost. U nastavku vam donosimo savete.

  1. Prvi i osnovni savet u slučaju svake opasnosti, pa tako i zemljotresa je da ostanemo mirni, pribrani i ne dozvolimo da nas obuzme panika.
  2. Ne treba bežati, već leći na pod, najbolje pod sto, sklupčati se i zaštiti glavu.
  3. Potrebno je udaljiti se od stakla, prozora, spoljnih zidova i vrata, i bilo čega što može da padne, poput lustera ili polica.
  4. Ne treba izlaziti na terasu ili balkon.
  5. Iznad kreveta ne treba držati police ili teške slike.
  6. Ukoliko ste se zatekli u nekom javnom objektu tokom potresa, kao što su škola, preduzeće, tržni centar, centar za rekreaciju ili prodavnica, treba zadržati pribranosti i držati se dalje od mase ljudi koja se u panici kreće ka izlazima.
  7. Neophodno je odmah isključiti sve izvore električne energije, gasa i vode.
  8. Ako ste na otvorenom tokom zemljotresa savetuje se da se sklonite od ulične rasvete, električnih kablova i zgrada.
  9. U slučaju da se zateknete u vozilu u pokretu potrebno je da se zaustavite ukoliko vam bezbednost u saobraćaju dozvoljava.
  10. Treba izbegavati zaustavljanje u blizini zgrada, drveća, nadvožnjaka ili električnih kablova, kao i mostove ili rampe koji su možda oštećeni u potresu.
  11. Ukoliko se nađete pod ruševinama, ne treba paliti šibicu, ne treba se kretati, a usta je potrebno prekriti maramicom ili tkaninom. Savetuje se da se udara o cev ili zid da bi spasilački timovi mogli da vas pronađu, a vičite samo ukoliko je to poslednja opcija jer vikanje može izazvati udisanje opasno velike količine prašine.
  12. Posle prvog udara zemljotresa, treba biti spreman za dodatne potrese.

Jedna od stvari koja vas može umiriti i prpremiti je pakovanja ranca za hitne slučajeve koji ćete držati u blizini vrata kako biste mogli lako da ga ponesete sa sobom prilikom napuštanja stana.

U rancu bi trebalo da se nalaze dokumenti, novac, flašice vode, nekvarljiva hrana, presvalaka za svakog člana porodice, ćebe za dete, punjači, baterijska lampa, najosnovnija sredstva za ličnu higijenu, džepni nožić, upaljač, rezervne naočere ili sočiva, rezervni ključ od stana i automobila, dečije igračke, komplet za prvu pomoć, olovka i notes.

Takođe, razgovarajte sa svojim ukućanima o sopstvenom planu za slučaj zemljotresa. Dogovorite mesto okupljanja kako biste se našli u slučaju pada mreže do kog često dolazi u ovakvim situacijama zbog preopterećenosti.

Svakako se nadamo da nećemo imati priliku da upotrebimo ove preporuke, ali možda vam pomognu da se osećate sigurnije i pripremljenije, jer osim očuvanja fizičkog zdravlja, u kriznim situacijama podjednako je važno sačuvati i psihičko zdravlje.

Još nema komentara.

Šta Vi mislite?

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: